Kako bi vaše omiljeno sobno bilje ostalo zdravo i otporno
tokom zime potrebno je primijeniti sljedeće savjete.
Ne pretjerujte s vodom
Prema pravilu, cvjetnice u jesen smanjuju potrošnju
vode na minimum. Zato je poželjno stalno pratiti nivo vlažnosti, a
količinu zalijevanja prilagoditi njihovim potrebama. Sa zahlađenjem one
automatski reduciraju potrošnju vode jer se usporavaju svi fiziološki procesi.
I zato se povećava rizik od prekomjernog vlaženja i mogućnost pojave
truljenja korijena. U ovo godišnje doba ne preporučuje se presađivanje biljaka.
Najbolje je to učiniti na proljeće.
Pažljivo s prihranom
Prekomjerno dodavanje bilo kojeg tipa hranjiva može
uzrokovati gomilanje soli u supstratu, što može dovesti do fitotoksičnosti.
Brzina potrošnje korisnih elemenata zavisi od temperature zraka. Kada ona
padne, počinju se stvarati uvjeti slični mirovanju s minimalnim ili nikakvim
rastom.
Izuzetak su biljke kao što su: mlječika (Euphorbia), azaleja
(Azalea), ciklama (Cuclamen), koje cvjetaju od kasne jeseni pa sve do zime.
Zato je njih potrebno prihranjivati.
Uklonite osušene dijelove
Kod sobnih biljaka nastavlja se s odstranjivanjem
osušenih ili oštećenih cvjetova. Posebno je osjetljiva poinzecija (Božićna
zvijezda), prije svega na kratke dane. Zato nije dovoljno da ih samo
prihranjujemo i zalijevamo već treba paziti da dobivaju dovoljnu dozu prirodne
dnevne svjetlosti.
Kod lisnih – dekorativnih vrsta, nastavlja se odstranjivanje
oštećenih i uginulih listova. Preporučuje se da se više ne orošavaju ili da se
prskanje znatno smanji. U razdoblju prije početka grijanja prostorija u
stanu, biljkama može štetiti ne samo povećana vlažnost zraka već
i kapljice koje se zadrže na listovima.
Provjerite ima li truleži
Stabljike i korijenje biljaka treba kontrolirati kako bi
ustanovili je li ih napala trulež, jer baš u ovom periodu postoji opasnost da
pogrešno procijenimo potrošnju vode. Ako se ova bolest pojavi poželjno je
prskanje benomilom i teldorom.
Važno je odstraniti svaki osušen ili uvenuli list i
cvijet jer predstavljaju potencijalnu opasnost od bolesti koju
uzrokuje siva plijesan (Botritis sp.). Na ovo oboljenje su osjetljive
prije svega afričke ljubičice (Saintpaulia) i ciklama.
Pored dobre njege, preventivna zaštita fungicidima je bolje
rješenje od čekanja da se infekcija pojavi. Pjege na listovima se pojavljuju
kada su listovi vrlo mokri ili je zrak jako zasićen vlagom.
Koristiti zimske akaricide
Biljke treba preventivno kontrolirati od napada grinja,
bijele leptiraste, vunaste i štitaste uši. Bijelim lisnim ušima i grinjama
odgovaraju topli i suhi uslovi, a posebice im pogoduje centralno grijanje.
S obzirom da prolaze kroz nekoliko razvojnih faza – od jaja, preko
ličinke, do odrasle jedinke – njihovo suzbijanje je puno teže. Mogu se
likvidirati tek u stadiju zrelosti, ali i u stadiju jaja, samo
što je tada njihovo pronalaženje veći problem jer su jaja jedva vidljiva
golim okom.
Za suzbijanje grinja koriste se zimski akaricidi
koji djeluju na jaja, npr. nisoron i talstar koji ima tzv. knock
down (počisti ih) efekt na odrasle jedinke. On je ujedno i insekticid
s kontaktnim djelovanjem i na sve štetne kukce koji su problem
zimi. Što se tiče vunastih i štitastih uši one se s padom temperature
povlače dublje u zemlju tako da treba koristiti sistemične insekticide preko
zemljišta, zalijevanjem npr. prestižom, confidorom. Mogu se kombinirati nisoron
i talstar. Tretiranje obaviti na terasi ili u prostoriji u kojoj se ne boravi.
Riješite se mušica
Veliki problem mogu biti i mušice (Sciaride, Foridae,
Bradizia sp.). Ovi sitni kukci polažu jajašca na površini supstrata,
ličinke kasnije žive od odumrlog i materijala u razlaganju, kao što je
npr. treset, odumrlo lišće i korijenje. Ne radi se, dakle, samo o neugodnom
osjećaju kada nam ovi kukci ulete u lice, već i činjenici da se
ličinke hrane tkivom korijena. Vjerojatnoća za njihovu pojavu je veća ako
je povećana vlažnost supstrata, odnosno, ako se pretjera sa zalijevanjem.